A&S Adria, Stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja

Piše: Nebojša Bogunović
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Udruženja i nacionalne asocijacije zaštitarskih kompanija u evropskim zemljama tema su o kojoj smo, u nekoliko nastavaka, posvetili značajnu pažnju u vrijeme dok smo misiju promocije industrije zaštite i sigurnosti vršili putem magazina “Zaštita”. Kroz desetak izdanja predstavili smo rad i rezultate najvećih evropskih nacionalnih zaštitarskih udruženja, poput britanske BSIA-e, irske ISIA-e, njemačkog BDWS-a, holandskog VPB-a, francuskih udruženja SNES, FEDESFI i USP i ostalih aktivnih članica Evropske konfederacije CoESS. Posebnom serijom tekstova predstavili smo aktivnosti, strukturu i rad i same konfederacije CoESS, koja svojim aktivnim djelovanjem i podrškom nacionalnim, evropskim, ali i globalnim programima za prosperitet privatne zaštite za jedan sto okuplja sve relevantne partnere i subjekte evropske industrije sigurnosti.

U nekoliko narednih izdanja namjeravamo fokus interesiranja usmjeriti na Adriatic regiju, te predstaviti aktivnosti nacionalnih udruženja i asocijacija iz domena privatne zaštite ljudi i imovine s nama bliskih prostora. Odluka da u prvom izdanju u 2010. godini predstavimo upravo Makedonsku komoru za osiguranje osoba i imovine, kroz izvrsnu saradnju s predstavnicima Komore, pokazala se kao sasvim opravdana i ispravna. Tekst pred vama nastao je uz podršku veoma ljubaznih i susretljivih kolega iz Makedonske komore, te uz pomoć informacija koje smo o ovoj komori dobili direktno iz CoESS-a. Prije nego što se dublje dotaknemo primarne teme – sistema privatne zaštite u Republici Makedoniji i predstavljanja same Komore, spomenimo i nekoliko općih, ali svakako interesantnih činjenica koje će nam omogućiti da na ispravan način percipiramo uvjete i klimu u kojima je nastalo, egzistira i razvija se makedonsko zaštitarstvo.

Republika Makedonija je zemlja površine 25.713 km² u jugoistočnom dijelu Evrope, s 2.061.315 stanovnika, koja je svoju nezavisnost od SFRJ stekla 8. septembra 1991. godine. Zbog spora oko imena s Grčkom, Makedonija je primljena u članstvo Ujedinjenih naroda pod imenom “Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija” (BJRM). Republiku Makedoniju priznaje pod njenim ustavnim imenom 140 država članica UN-a, među kojima su tri članice Vijeća sigurnosti (SAD, Rusija i Kina), članice Evropske Unije: Poljska, Slovenija i Bugarska, te zemlje iz regiona: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora. S glavnim gradom Skopljem, makedonskim jezikom i vlastitom valutom – denarom (MKD), Makedonija je zemlja u industrijskom smislu okrenuta prehrambenoj i duhanskoj industriji te metalurgiji, što joj osigurava bruto nacionalni dohodak od oko 14 milijardi i 892,6 miliona eura (prema pokazateljima iz 2007. godine).

S osnovnim ciljem unapređenja struke i profesionalizma, te kreiranja sigurnog životnog ozračja za osobe i bolje sigurnosti za imovinu, 21. juna 2000. godine formirana je Makedonska komora za osiguranje osoba i imovine, čije djelovanje je uređeno Zakonom o osiguranju osoba i imovine (Službeni vijesnik na RM br. 80/99) i dopunskim aktima (Službeni vijesnik na RM br. 41/00). Sjedište Komore je u Skoplju.

Pored svoje osnovne djelatnosti, Komora uz primjenu odredbi sadržanih u navedenim aktima obavlja i djelatnost u domenu organiziranja specijaliziranih ispita sigurnosti, izdavanja licenci za rad na osiguranju osoba i imovine, te izdavanja identifikacionih kartica.

Struktura Makedonske komore za osiguranje osoba i imovine obuhvata:

* Skupštinu Komore kao njen najviši organ, sastavljen od ovlaštenih predstavnika pravnih lica koja obavljaju djelatnost pružanja usluga – sigurnosnih agencija i osoba koje obavljaju djelatnost za vlastite sigurnosne potrebe.

* Upravni odbor u sastavu: predsjednik Tihomir Nikolovski i članovi: Dragan Straševski, Slobodan Kuculovski, Jugoslav Arnaudov, Marko Babić, Zoran Jovanovski i Petar Hristovski;

* predsjednik Komore: Tihomir Nikoloski;

* Disciplinski odbor;

* Stručni odbor;

* Nadzorni odbor: predsjednik Sajmon Kolanoski.

Prema podacima iz 2007. g., u Makedoniji je bilo registrirano oko 152 kompanije iz domena privatne sigurnosti, što potvrđuje i informacija iz Ministarstva unutrašnjih poslova, prema kojoj su licencu za ovu djelatnost posjedovale ukupno152 kompanije. No, od toga broja tokom 2007. oko 65 kompanija nije aktivno poslovalo, 35 kompanija je poslovalo aktivno, ali nisu zadovoljavale legalne propise i zahtjeve, te 52 kompanije koje su poslovale aktivno i legalno, u skladu sa svim važećim zakonskim propisima.

Struktura kompanija prema broju zaposlenih izgledala je ovako: 27 kompanija zapošljavalo je između 10 i 50 radnika, 20 kompanija je imalo po 20-ak zaposlenih, a pet kompanija je zapošljavalo od 100 do 500 radnika, što je pokazatelj da je u Makedoniji tokom 2007. posao u privatoj zaštiti imalo oko 5.600 osoba, što predstavlja jednog zaštitara na 368 stanovnika. Makedonske kompanije koje posluju na tržištu privatne zaštite klijentima nude usluge iz domena čuvarske službe, bodyguardinga, osiguranja komercijalnih, industrijskih i proizvodnih objekata, osiguranja zdravstvenih ustanova, osiguranja VIP-a, monitoringa alarmnih sistema, mobilnog patroliranja, instalacije alarmnih i CCTV sistema i sistema za automatsku vatrodojavu i protupožarnu zaštitu, elektronske zaštite proizvoda i kontrole pristupa, transporta novca i vrijednosnih pošiljki, osiguranja novčarskih ustanova, sigurnosnog konsaltinga, procjene sigurnosnog rizika i sigurnosnog planiranja, te transporta i osiguranja turističkih grupa. Ovako širokim spektrom djelovanja osiguravaju sebi poslove kako kod domaćih privrednih subjekata, pravnih i fizičkih lica, tako i kod ambasada stranih zemalja i osiguranja delegacija, UN-ovih agencija, u finansijskom sektoru, ali i na osiguranju privatnih stambenih i poslovnih objekata. Prosječna mjesečna plaća uposlenika u sektoru privatne zaštite u Makedoniji iznosi 200-300 eura, što bi se moglo smatrati i prosjekom u gotovo svim zemljama Adriatic regije. Danas Makedonska komora za osiguranje osoba i imovine okuplja oko 40 kompanija, čiji su podaci za kontakt dostupni na ažurnoj i skladnoj internetskoj stranici Komore.

„Makedonska komora za osiguranje osoba i imovine je, s ciljem promoviranja profesije radnika privatnog osiguranja i podizanja opće sigurnosne kulture, već dvije godine zaredom, u partnerstvu s MUP-om, organizator manifestacije ‚Dani privatne sigurnosti‘. Pokrovitelj prve manifestacije tokom 2008. godine bila je Evropska konfederacija privatne zaštite  CoESS, a manifestaciju je otvorila gospođa Hilde de Clerck, u ulozi generalnog sekretara CoESS-a. Ove godine pokroviteljstvu ove manifestacije su se priključile i ambasade Holandije, Slovenije i Austrije“ – informirala nas je Sanja Kermetčievska iz Makedonske komore za osiguranje osoba i imovine.

„Manifestacija je 2008. godine održana pod motom ‚Zajedno smo jedno‘, a cilj joj je bio utjecati na svijest građana i pokazati kako u osiguranju zajedno rade i veoma usko sarađuju državne službe i privatne kompanije, tj., policija i uposlenici kompanija iz domena privatne zaštite. Predstavljeno je zajedništvo svih kompanija iz ovog domena s obzirom na iste ciljeve koji su postavljeni pred njih, ali i nepohodnost povezivanja svih društvenih subjekata na državnom, evropskom i globalnom nivou na platformi ideje o pružanju što višeg nivoa sigurnosti i življenja u sigurnijem okruženju“, dodala je Kermetčievska.

„Ovogodišnja manifestacija (2009. godine) je druga kampanja zaredom, a održana je pod motom ‚Profesionalno osiguranje – drugačiji od drugih‘, i cilj joj je bio da široj javnosti prezentiramo kako je zanimanje u domenu privatne sigurnosti dostiglo značajan profesionalni nivo, te da su kompanije članice Komore drugačije od drugih u pozitivnom smislu, da rade u skladu sa standardima, profesionalno i stručno. Ova kampanja traje četiri sedmice. Prva sedmica je sedmica aktivnosti na nacionalnom planu, kada organiziramo nacionalne stručne skupove, radionice, seminare na kojima se razmatra problematika od značaja za firme koje se bave privatnom sigurnosti. Ove godine je prvi put organiziran izbor najboljeg radnika u osiguranju na teritoriju Makedonije. Također, organizirane su i sportske igre za radnike osiguranja i za prestavnike policije, i to u tri discipline: nogomet, odbojka i gađanje pištoljem (za muškarce i žene). Druga je sedmica edukativnih sadržaja, kada se organiziraju predavanja i edukacije za mlađu populaciju, kako bi im se prezentiralo šta je, zapravo, privatna sigurnost, šta je posao zaštitara, kakve zakonske ovlasti imaju zaštitari, te na koji način biti od pomoći zaštitarskom osoblju. Ova predavanja, prilagođena svim uzrastima, organizirana su za djecu najmlađe dobi (u obdaništima), za djecu u osnovnim školama i za srednjoškolce, među kojima svakako ima i potencijalnih budućih zaštitara. Za ovakva predavanja osigurana su odobrenja, ali i podrška od jedinica lokalnih samouprava, kao i od samih obdaništa i škola gdje se predavanja održavaju. Treća sedmica je humanitarna sedmica i tada se tradicionalno organizira akcija dobrovoljnog darivanja krvi i donacije usluga osiguranja od strane agencija za osiguranje za klijente (obdaništa i škole), koje u svom redovnom radu još uvijek ne koriste usluge privatnog osiguranja i zaštite. Četvrta je sedmica bila posvećena međunarodnim aktivnostima i tokom nje je organizirana Međunarodna konferencija za privatnu zaštitu“, pojasnila nam je program ove bogate i značajne godišnje manifestacije Sanja Kermetčievska.

Osim navedenih aktivnosti, Komora provodi i mnoge druge, koje nisu obavezne po Zakonu o osiguranju i koje nije nametnuo MUP ili država, već ih Komora provodi u interesu profesije i kompanija koje se njome bave. Ovdje spada publiciranje kataloga s agencijama za osiguranje koje rade u skladu sa Zakonom i koje su članice Komore (u cilju njihove promocije), a katalozi se dostavljaju velikim klijentima, ambasadama i sličnim institucijama.

Usto, Komora podržava publiciranje i različitih stručnih knjiga, priručnika za ispite, zbirki propisa koji reguliraju problematiku privatne zaštite i sl.

U nastavku donosimo intervju s gospodinom Tihomirom Nikoloskim, predsjednikom Makedonske komore za osiguranje osoba i imovine. Gospodin Nikoloski je na naša pitanja odgovarao koncizno i jasno. Začinimo, stoga, ovaj tekst s još nekoliko informacija iz prve ruke i poželimo našim kolegama u Makedoniji mnogo uspjeha u godini koja je pred nama.

Intervju: Tihomir Nikoloski, predsjednik Makedonske komoreza osiguranje osoba i imovine

A&S Adria: Možete li našim čitaocima predstaviti svoj profesionalni put koji Vas je doveo na čelo Komore privatne zaštite u Makedoniji?
Nikoloski: Po struci sam diplomirani elektroinženjer, no posjedujem i dugogodišnje radno iskustvo u Ministarstvu unutrašnjih poslova na različitim pozicijama, do pozicije pomoćnika ministra za unutrašnje poslove. Nakon karijere u MUP-u uslijedilo je zaposlenje u makedonskom telekomu, i to na mjestu rukovodioca sektora za sigurnost, gdje radim i danas. Predsjednik sam Komore od samog njenog osnivanja, od 21. juna 2000. Prije toga sam imao različite angažmane u tadašnjem udruženju radnika sigurnosti.

A&S Adria: Možete li nam reći koju riječ o samoj strukturi Makedonske komore za osiguranje osoba i imovine? Većina sličnih udruženja objedinjuje nekoliko profesionalnih asocijacija u tijelo s veoma naglašenom međusobnom komunikacijom i sinergijom u rješavanju problematike prisutne u privatnoj zaštiti. Takva profesionalna udruženja najčešće su predstavljena kao udruženja tehničke ili fizičke zaštite, udruženja projektanata zaštite, udruženja bankarsko-novčarske zaštite, udruženja unutrašnjih zaštitarskih službi i sl.  Možete li nam reći koje strukovna udruženja postoje u okviru Makedonske komore i koje grane zaštitarstva kroz njih manifestiraju svoje zahtjeve?
Nikoloski: U Makedoniji nemamo neke posebne formalne strukovne podjele. Zakon predviđa samo dvije vrste osiguranja –tehničko i fizičko osiguranje. Naša komora udružuje firme koje nude usluge kako fizičkog tako i tehničkog osiuranja, a takve mogu biti agencije za osiguranje koje nude usluge drugim subjektima i firme koje vrše osiguranje za vlastite potrebe. 

A&S Adria: S ob­zirom na to da raspolažete naj­tačnijim i naj­svježijim informacijama kad je u pitanju privatna zaštita u Makedoniji, koliko kompanija trenutno egzistira na makedonskom tržištu privatne zaštite?
Nikoloski: Na makedonskom tržištu trenutno egzistira 161 kompanija koja se bavi pružanjem usluga privatne zaštite i za takvu djelatnost one imaju i dozvole za rad. Od tog broja samo 41 kompanija radi u potpunom skladu sa zakonskim aktima i regulativom.

A&S Adria: Ko i na koji način vrši obuku, trening i edukaciju makedonskih zaštitara?
Nikoloski: Obuke su predviđene zakonom i detaljno regulirane pravilnicima, a traju oko 40 sati. Obuka se provodi tokom cijele sedmice. Treninzi obuhvataju Zakon o osiguranju, Zakon o oružju, Krivični zakon, tehničku zaštitu, protupožarnu zaštitu, te mjere i taktike neophodne za osiguranje ljudi i imovine. Tu su još ovlaštenja radnika osiguranja, prva pomoć, samoodbrana i gađanje oružjem. Treninge organizira naša komora, a provode ih ovlašteni predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova.

A&S Adria: Koji je put do certifikata za zaštitarsko osoblje u Makedoniji?
Nikoloski: Svaki kandidat prvo treba završiti osnovnu obuku u trajanju od sedam dana, tj., 40 sati. Nakon toga dolaze teoretski i praktični dio ispita, nakon kojih se, u slučaju pozitivnog ishoda, podnosi propisana dokumentacija za izdavanje licence.

A&S Adria: Na koji način je riješeno pitanje obavljanja djelatnosti privatne zaštite? Ko je nadležan za izdavanje dozvola za rad zaštitarskim agencijama i pod kojim uvjetima?
Nikoloski: Dozvole za rad agencijama izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova. Uvjeti za dobijanje dozvole za rad propisuju da agencija/kompanija ima najmanje deset zaposlenih, najmanje dvije poslovne prostorije i minimalno dva vozila.

A&S Adria: Kako vidite trenutno stanje na tržištu sigurnosti u Makedoniji, regiji i u Evropi?
Nikoloski: Legalni biznis u sferi privatnog osiguranja u Makedoniji je počeo u 2000. godini, sa skromnim udjelom na tržištu. Prije toga, kao i u svim postkomunističkim zemljama, nije postojalo privatno osiguranje, jer se to osiguranje obavljalo kroz posebne organizacione jedinice koje su bile u sastavu preduzeća.
Krajem 1999. godine, donošenjem Zakona o osiguranju i formiranjem Komore omogućilo se formiranje firmi za privatnu zaštitu, tako da je već u drugoj polovini 2000. na tržištu u Makedoniji dozvolu za rad dobilo desetak kompanija za privatno osiguranje.
U toku prve dvije godine rada naša komora, zajedno s firmama koje su bile pioniri u ovom poslu na prostorima Makedonije, uložila je mnogo napora u promociju stava da je ovakav način osiguranja bolji i efikasniji nego prijašnji, zbog toga što ovaj posao sada vrše firme koje su specijalizirane za ovakav vid usluga, a korisnik usluge je u suštini koncetrisan na svoj osnovni biznis. Prema našoj ocjeni, ovakvi napori su dali željeni rezultat. Od početnih 1.000 zaposlenih u ovoj struci, danas smo dostigli brojku od oko 6.000 legalno zaposlenih radnika u firmama za privatno osiguranje, naspram 2.500-3.000 radnika koji su ostali u firmama koje posjeduju vlastite odjele osiguranja.
Naša je komora radila na unapređenju struke i podizanju standarda za pružanje usluga osiguranja, pa smo osim redovne obuke i ispita organizirali mnoge seminare, u cilju razmjene iskustava s predstavnicima industrije sigurnosti u drugim zemaljama koje imaju duže iskustvo u ovoj profesiji.
Smatramo da u Makedoniji imamo ponuđen visoko profesionalan nivo usluga osiguranja, što nama služi samo kao dopunski motiv da nastavimo i u budućnosti raditi na daljem i jačem unapređenju ove profesije.
Dalja profesionalizacija kompanija koje rade ovaj posao nama osigurava uverenje da će ovaj biznis i dalje biti potreban i, naravno, u sve većoj ekspanziji.
Kad govorimo o stanju u regiji, neskromno smatram da je stanje u Makedoniji mnogo bolje nego u okolnim zemljama (u Srbiji, naprimjer, još ne postoji zakon o privatnoj zaštiti), tako da smatramo da je u Makedoniji ogromno dostignuće što prije svega imamo poseban, relativno dobar Zakon, koji predstavlja legalni osnov i bazu za vršenje djelatnosti iz ove profesije, a nakon toga imamo instituciju – Komoru, koja je nezavisna i odvojena od države, tj., predstavlja vezu između države i privatnog sektora i, na samom kraju, imamo dosljedno ispunjenje odredbi Zakona kao i kontrolu od strane Ministarstva unutrašnjih poslova, tj., države.

A&S Adria: Smatrate li da je geografska udaljenost od evropskih centara pogođenih ekonomskom krizom pogodovala makedonskom tržištu privatne zaštite ili su se efekti ekonomske krize ipak odrazili i na poslovanje makedonskih kompanija?
Nikoloski: Ekonomska kriza je i kod nas prisutna, vjerovatno s malim zakašnjenjem, i svakako utječe na sve privredne tokove u Makedoniji, pa shodno tome i na sektor privatne zaštite. Smanjeni obim proizvodnje i usluga ne utječe mnogo na smanjenje usluga osiguranja, ali utječe na naplatu pruženih usluga zaštite, a to direktno utječe i na isplatu plaća za zaposlene radnike. To je zatvoreni krug za koji se nadamo da će se otvoriti kada Evropa, pa tako i Makedonija iziđu iz ekonomske krize.

A&S Adria: Da li je privatna zaštita u Makedoniji spremna za integraciju u sistem EU-a i implementaciju standarda koje nameće članstvo u ovoj velikoj porodici evropskih zemalja?
Nikoloski: Prema profesionalnosti u pružanju usluga i po prihvaćenim i provedenim standardima, dobar dio firmi sigurno ne zaostaje po kvalitetu za firmama u razvijenim evropskim zemljama i na tragu toga smatram da te kompanije ne strahuju od eventualnog prodora strane konkurencije na naše tržište.

A&S Adria: Pratite li redovno zbivanja na regionalnom, evropskom i svjetskom nivou kad je u pitanju problematika vezana za privatnu zaštitu? Možete li nam u skladu s tim napraviti malo poređenje stanja privatne zaštite u Makedoniji sa stanjem u drugim državama?
Nikoloski:Naša je komora članica CoESS-a, tako da smo na taj način informirani o dešavanjima u drugim zemaljama. Pored toga, učestvujemo u projektu EU-a o temi jačanja socijalnog dijaloga u sektoru privatne zaštite, koji je inicirala Slovenska komora, a i sami smo organizatori manifestacije „Dani privatne sigurnosti“, koja objedinjuje strane eksperte i provocira na razmjenu mišljenja.

BIOGRAFIJA
Tihomir Nikoloski rođen je 11. aprila 1948. godine. Završio je elektrotehnički fakultet i stekao zvanje inženjera elektrotehnike. Od 1974. do 1995. godine zaposlen je u Ministarstvu unutrašnjih poslova R Makedonije, gdje obavlja menadžerske poslove na poziciji pomoćnika ministra. Od 1995. zaposlen je u AD Makedonske telekomunikacije, na poziciji direktora sektora sigurnosti.